Crikvenica Info www.crikvenica-info.com

Crikvenica se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji ( Hrvatska ) 40-tak kilometara južno od Rijeke. Smještena je na ušću rječice Dubračne, između Sopaljske i Kotora. Nalazi se na škrtoj primorskoj zemlji i vapnenačkoj podlozi. Ima oko 7000 stanovnika i glavna djelatnost je turizam.

Povijesni razvoj grada Crikvenice

Crikvenica ima dugu povijesnu tradiciju. Prvi put se spominje još za vrijeme Rimljana prije nove ere, kao rimsko naselje "Ad Turres". Padom Rimskog carstva naselje propada. Tek 1412. god. se ponovo spominje Crikvenica. Te godine je hrvatski ban Nikola Frankopan dao obnoviti crkvu "Blažene djevice Marije" na ušću Dubračine te do nje dao izgraditi samostan. Ovaj samostan jezgra je budućeg grada Crikvenice. Nakon što je 1760. prenijet Vinodolski kaštelanat iz Bribira u Crikvenicu ona se naglo razvija. Već 1893. Crikvenica je bila na glasu kao turističko lječilište, sa dva hotela. Slobodno možemo reći da je razvoj Crikvenice usko vezan uz crkvu "Blažene djevice Marije" i samostan pavlina.

POVIJEST I KULTURA

Prirodne osobitosti i izuzetno povoljan geoprometni položaj na putnom pravcu između Srednje Europe i Mediterana, uvjetovali su rano naseljavanje ovih prostora. To potvrđuju i otkriveni ostaci brojnih naselja prapovijesnih stanovnika Liburna. U antičkim vremenima uz morsku obalu se protezao jedan odvojak važne rimske ceste, što je iz Italije vodila u Dalmaciju. Uz cestu su bile postaje za odmor i izmjenu konja, poljoprivredna gospodarstva, trgovačke luke i ladanjske kuće. Naseljavanje hrvatskih plemena na ovim prostorima dovršeno je do kraja 8. stoljeća. Hrvati su donijeli osebujnu duhovnu i materijalnu kulturu, o čemu svjedoče i izuzetni primjerci nakita pronadenog u starohrvatskoj nekropoli Stranče-Gorica nedaleko Crikvenice. Kneževska obitelj Frankopan vladala je Vinodolskom knežijom gotovo 450 godina. Tijekom svoje vladavine Frankopani su upravljali ne samo gospodarskim, nego i kulturnim razvitkom. Oni su zaslužni i za donošenje jednog od najstarijih europskih zakona, Vinodolskog zakona sastavljenog 1288, godine. U tom zakonu utvrđeni su temeljni pravni i demokratski principi društvenog života primorskog pučanstva. Frankopani su bili i veliki donatori i graditelji crkava. Tako je 1412. godine knez Nikola IV. uz prastaru crkvicu, smještenu kraj ušća rječice Dubračine u more, dao sagraditi samostan redovnicima Sv. Pavla Pustinjaka, čime je utemeljena buduća Crikvenica. Pavlinski redovnici su njegovali narodni jezik i pisali hrvatskom glagoljicom, liječili su puk i držali školu, koju je pohađao i Juraj Julije Klović kasnije najpoznatiji svjetski slikar minijaturist. Mjesta u sastavu današnjeg Grada Crikvenice nastala su kao luke srednjovjekovnih gradova u Vinodolskoj dolini, što se proteže u zaobalju. Najrazvijenija je bila luka u Selcu, a potkraj 19. stoljeća sagradene su nove luke i lučice s čvrstim kamenim lukobranima, što traju još i danas. Oni svjedoče o graditeljskoj i klesarskoj vještini, po kojoj su Primorci bili poznati i cijenjeni u cijelom svijetu. Krajem prošlog stoljeća prvi turisti počeli su posjećivati Crikvenicu, a kasnije i druga mjesta ove Rivijere. To je potaklo gradnju hotela, kupališta, ladanjskih vila te uredenje parkova i šetališta. Tijekom zadnjih stotinu godina znatno su se promijenila mjesta Rivijere. U njihovoj današnjoj vizuri mješaju se suvremena zdanja s turističkom arhitekturom prošloga stoljeća i tradicijskim pučkim graditeljstvom, stvarajući cjeline osebujnog sklada i šarma. Danas se u turističkim mjestima Crikveničke rivijere, osobito tijekom ljeta održavaju raznovrsne priredbe, od izložaba i koncerata do zabavnih i športskih priredaba i natjecanja. Posjetitelji mogu upoznati zanimljive pučke običaje, a gurmane će privući poneko na osobit način pripravljeno primorsko jelo.

Ustanova u kulturi "Dr. Ivan Konstrenčić"

KUD "Dr. Antun Barac"

TURIZAM

Crikvenica je smještena u Kvarnerskom zaljevu Jadranskog mora, 35 kilometara udaljena od Rijeke, velikog prometnog čvorišta i središta Primorsko-goranske županije, u sastavu koje se nalazi i Grad Crikvenica.
Cijeli Grad Crikvenica je zapravo morska rivijera s nizom urbanistički gotovo spojenih turističkih mjesta: Selcem, Crikvenicom, Dramljem i Jadranovom.
Grad se prostire na oko 28 četvornih kilometara u priobalnom pojasu, oko 15 km dugom i oko 2 km širokom, stisnut između mora i izduženog primorskog grebena, čija je prosječna nadmorska visina oko 300 m.

Crikvenička rivijera nalazi se na sjeveroistočnom dijelu riječkog bazena u pojasu uskog morskog tjesnaca što ga čini otok Krk i kopno. U širem zemljopisnom smislu to je područje Hrvatskog primorja.
Crikvenička rivijera ima blagu mediteransku klimu, bez naglih vremenskih promjena. Stabilnoj klimi pogoduje nadasve dobra prirodna zaštićenost tog područja. od prodora hladnih vjetrova rivijeru štiti gorski masiv na sjeveru i otok Krk na jugu.

Crikvenica je danas, nesumnjivo, najveće i najpoznatije turističko središte i klimatsko lječilište u Hrvatskom primorju. Sa 2500 sunčanih sati godišnje Crikvenica se ubraja u najsunčanija mjesta u Europi.
Turizam u Crikvenici ima stogodišnju tradiciju. Prvo kupalište sagrađeno je već 1888. godine. Tri godine kasnije Crikvenica je dobila i prvi hotel., a već 1891. godine tiskan je i prvi turistički vodič Crikvenice na njemačkom jeziku. Danas Crikvenica ima oko desetak udobnih hotela, tridesetak odmarališta, brojne vile i ljetnikovce, uređene plaže ( tri plaže nose Europsku Plavu zastavu ), sportske terene, zatvorene bazene s toplom morskom vodom i lijepa šetališta uz more ( skoro cijelim obalom Crikveničke rivijere prostire se šetalište uz more, od Selaca do Kačjaka ). Turistička ponuda mjesta također je upotpunjena s pedesetak restorana, razgranata mreža prodavaonica, servisa, banaka, turističkih agencija, zdravstvenih ambulanata i ostalog sadržaja vezanog uz turizam: od aqvariuma do turističkog vlakića.
Za goste Crikvenice osobito je zanimljiva i bliža okolica. Svega tridesetak kilometara od Crikvenice udaljen je Gorski kotar, a u neposrednoj je blizini Krk - najveći otok Jadrana, te Kraljevica, Novi Vinodolski i Senj. Zanimljiva je i Vinodolska dolina, posebice Bribir, Tribalj, Grižane i Drivenik.

LOVNI TURIZAM

Priroda je ovim prostorima podarila raznovrsne i bogate uvjete za život i razvoj divljači. Na poljima, kršu i planinama žive razne vrste divljači od kojih su neke rijetkost i u Europi. U predjelu niske šume, to jest na kršu i poljima, žive zec, jarebica, kamenjarka, fazan, lisica, kuna i jazavac. U predjelu visoke šume, gdje su i visoka brda planine Viševice s najvećom nadmorskom visinom od 1.428 metara, a klima je kontinentalna, žive srna, jelen, vuk, divlja svinja, divlja mačka, ris, medvjed i veliki tetrijeb. Svi šumski predjeli prometno su povezani glavnom asfaltnom cestom, a odvojci su dobre makadamske ceste. U šumskim predjelima ima i nekoliko lovačkih domova i gostionica. U lovištima se nalazi dosta otvorenih i zatvorenih čeka što sve lovcima omogućuje ugodan boravak. Lov je naročito zanimljiv u proljeće, jesen i zimu, a u ovim lovištima je odstreljeno mnogo divljači s visokom ocjenom, to jest medaljama. Lovišta su zanimljiva i za turističku šetnju i branje šumskih plodina, i to jagoda, malina, borovnica, lješnjaka i raznih vrsta ljekovitih trava. Kako doći u lovište? Potrebno je pisano, usmeno ili telefonski kontaktirati s jednim od lovačkih društava i zatražiti cjenik za određeni aranžman, a na što će tražitelj dobiti pisani

SPORT

Sportska društva

Sportski tereni

- Rukometni klub "Crikvenica"
- Košarkaški klub "Crikvenica"
- CPK "Crikvenica"
- Kuglački klub "Crikvenica"
- STK "Crikvenica"
- Rukometni klub "Selce"
- Rukometni klub "Mornar"
- Nogometni klub "Crikvenica"
- Jedriličarski klub "Val"
-Atletski klub "Jadran"
- Boćarski klub "Gornji kraj"
- Boćarski klub "Sveti Jakov"
- Planinarsko društvo "Strilež"
- Klub za borilačke vještine
- Šahovski klub "Crikvenica"
- STK "Jadranovo"
- MNK "Gornji kraj"
- Klub za skijanje na vodi
- Ženski odbojkaški klub
- Jedriličarsko društvo "Jadro"
- Biciklistički klub "Crikvenica"
- Teniski klub "Crikvenica"
- SRD "Lovrata"
- SRD "Arbun"
- SRD "Oslić"
- Lovačko društvo "Vepar"

- Gradski stadion "Dubračina"
- Sportski tereni "Jeličić"
- Teniski tereni - hotel Therapia
- Teniski tereni - hotel Omorika
- Teniski tereni - hotel Jadranka
- Ski centar "Robi"
- Mini glof "Črni mul"
- Mini Golf "Esplanade"
- Kuglana - hotel Ad Turres
- Trim staza Kačjak
- Odbojka na pjesku - Glavna plaža

TELEFONI

Dom zdravlja: 241-111
Kotorska bb

Gradska uprava: 241-445
Kralja Tomislava 85
Telefax: 242-009
radno vrijeme: pon, sri i čet: 8-16
uto: 8-17, pet: 8-15
četvrtkom se stranke ne primaju

Županijski uredi: 241-311
radno vrijeme: 8,30-15,30

Općinski sud Crikvenica: 241-520
Kralja Tomislava 85
Telefax: 241-520
radno vrijeme: svaki dan osim
četvrtkom: 8-11

Policija: 241-233
Kralja Tomislava 85a
Šalterske službe: 439-063
radno vrijeme: pon - pet od 10,30 - 14,30

Apoteka: 241-101
Trg Stjepana Radića
radno vrijeme: pon - sub od 7,30 - 19,30
svaka druga nedjelja od 9 - 12

Veterinarska stanica: 241-932 i 242-721
Kotorska 28
radno vrijeme: pon - pet od 8 - 13 i od 17 - 18
subotom od 8 - 11

Pošta Crikvenica: 241-100
Ivana Skomerže 2
radno vrijme: pon - pet: 7-20
subotom: 7-14

Pošta Dramalj: 786-013
Selce Dramaljsko 30
radno vrijeme: pon - pet: 8-15

Pošta Selce: 786-186
radno vrijeme: pon - pet: 7-19
subotom: 7-14

Pošta Jadranovo: 246-192
Vladimira Nazora bb
radno vrijeme: pon - pet: 8-15

Knjižnica i čitaonica Crikvenica: 243-238
Strossmayerovo šetalište 22
radno vrijeme: pon, sri i pet: 9-14
uto i čet: 14-19

Autobusni kolodvor Crikvenica: 781-333
Nike Veljačića 3
radno vrijeme: svaki dan od 6,30 - 19,30

Lučka kapetanija: 242-321
radno vrijeme: radnim danom i subotom od 7 - 13

Ljekarna "Šnajdar": 241-966
Braće Brozičević 6
radno vrijeme: pon - sub od 7,30 - 19,30
svaka druga nedjelja od 9 - 12

Veterinarska ljekarna
Kotorska 28
radno vrijeme: pon - pet od 8 - 19,30
subotom od 8 - 15

Područna ambulanta Jadranovo:
246-009
Vladimira Nazora bb
radno vrijeme: pon: 11 - 14
sri: 8 - 11

Područna ambulanta Selce:
765-306
Maršala Tita 72a
radno vrijeme: pon i pet: 8-14,30
uto i čet: 8-9, sri: 13-19,30

Matični ured Crikvenica: 242-246
Preradovićeva 6

Javni bilježnik Crikvenica
Koko Boras, 242-439
Kralja Tomislava 116

Lučka kapetanija: 242-321
ispostava Crikvenica
Trg Stjepana Radića 1
radno vrijeme: 7-13 i 16-19

Lučka uprava Crikvenica: 241-577
Kralja Tomislava 85
radno vrijeme: 8,30-11 i 13-15

Vatrogasna postaja Crikvenica: 241-631
Vinodolska 16

Župni ured Crikvenica: 243-136
Gorica Braće Cvetić

Župni ured Dramalj: 786-011
Dramalj 2

Župni ured Jadranovo: 246-078
Ivani 1

Župni ured Selce: 764-185
Emila Antića 22

Crikvenica Info E-mail: crikvenica@crikvenica-info.com